Why Private Banking and Private Investment?!!!! TSI ISSUING THE BONDS – TSI entered into a JV and Asset Management agreements with a Gold Mining and bullion owning Companies, as well as with the Companies engaged in the Crude Oil and Gas exploration, to issue Bonds and Promissory Notes against those Assets
Economies are ranked on their ease of doing business, from 1–189. A high ease of doing business ranking means the regulatory environment is more conducive to the starting and operation of a local firm. The rankings are determined by sorting the aggregate distance to frontier scores on 10 topics, each consisting of several indicators, giving equal weight to each topic. The rankings for all economies are benchmarked to June 2014. via Ranking of economies – Doing Business – World Bank Group.
Bill Maris has $425 million to invest this year, and the freedom to invest it however he wants. He’s looking for companies that will slow aging, reverse disease, and extend life.
WRITTEN BY LAUREN RAZAVI
January 13, 2015 // 01:10 PM EST
Back in October, 32-year-old John Dennehy tried to log onto his online bank account and found himself locked out of the system. He’d been banking with UK bank Barclays for more than a year, and had never had a problem. But he would soon discover that he no longer had access to his account—and that bank staff were unable to help him resolve the issue.
“I spent the next few days phoning helplines and visiting every Barclays branch in Norwich,” Dennehy explained. “Things weren’t looking hopeful.” Determined, he convinced staff at one branch to let him make a withdrawal, leaving just a few pounds in the account. Continue reading
Bank of Cyprus has sold loans extended to Serbian real estate company Robne Kuce Beograd to Piraeus Bank of Greece, it said on Thursday.
The sale continues the gradual deleveraging and retrenching from years of overseas expansion by Bank of Cyprus after it was forced to convert large deposits to equity and recapitalise last year. Its shares have been suspended from equity trading for more than a year.
The bank, which sold its Greek operations to Pireaus in March 2013, said the sale consideration amounted to approximately 165 million euros.
The realised accounting gain from the transaction was 27 million euros, with a positive impact of about 46 million, or 0.2 percentage points on the group’s core Tier 1 capital ratio.
As part of a 10 billion euro international bailout for Cyprus last year from the EU and IMF, Bank of Cyprus was also forced to absorb some assets of now-defunct Laiki Bank. The Serbian loans were part of those legacy assets. (Reuters) May 22, 2014
Zarada i troškovi banke sadržani su u kamati, pa je obračun kursnih razlika, zateznih kamata, naknada i provizija protivzakonit
Klijenti banci prilikom otplate kredita daju do čak 60 odsto više novca nego što bi trebalo jer banka u svojoj gramzivosti primenjuje protivzakonite obračune na ime kursnih razlika, zateznih kamata, naknada, provizija i samovoljnog povećanja kamate – tvrdi za Kurir Zoran Tasić, rizik menadžer, ekonomista, sudski veštak, ovlašćeni računovođa i revizor.
“Kršenjem Zakona o obligacionim odnosima banke na kreditu od 500.000 evra građanima neosnovano naplate 340.000 evra”, kaže Tasić.
On je desetak godina radio u Narodnoj banci Srbije, sertifikat rizik menadžera je dobio od banke Goldman Saks u Nemačkoj, a danas se najviše bavi sudskim veštačenjem i specijalizovan je za bankarstvo.
Zoran Tasić upozorava da je, prema važećem zakonodavstvu, nezakonito vezivanje dinarske rate za deviznu i obračunavanje kursnih razlika, zatim obračun zatezne kamate pre krajnjeg roka dospeća jer se po zakonu može naplatiti samo posle dospeća, kao i naplata naknada i provizija.
“Sve ovo je kršenje člana 1.065 Zakona o obligacionim odnosima, prema kojem je sva zarada banke sadržana u mesečnim ratama, odnosno u kamati, koja je u njima obračunata. Kamata je, kao i marža u trgovini, stavka u kojoj je sadržana sva zarada i troškovi koje banka ima, što član 15 ZOO reguliše i određuje da banka ne može po dva i više osnova da naplaćuje svoja potraživanja, što znači ako je naplatila kamatu, a jeste u rati koju je odredila, to jedino i može da naplati, a sve ostalo je nezakonito”, jasan je on.
Kolika je želja banaka za sticanjem što većeg profita, pokazuje slika Srbije. Banke su, kako kaže, u poslednjih desetak godina iz Srbije iznele najmanje 30 milijardi evra, dok građani kojima su odobravali kredite jedva preživljavaju spajajući kraj s krajem, a privreda pravi velike gubitke.
Tasić navodi primer klijenta iz centralne Srbije koji je tužio banku zbog nezakonitog ponašanja.
“U slučaju klijenta iz centralne Srbije koji je uzeo kredit od 53 miliona dinara, banka bi ukupno za tri godine naplatila 96 miliona dinara, a po članu 1.065 Zakona o obligacionim odnosima, mogla je da naplati 59,5 miliona. Razlika je 36,5 miliona dinara, što je 60 odsto više od iznosa koji je prema ovom propisu dozvoljen”, navodi Tasić za Kurir list.
Od stvaranja novca do uloge poreza: 6 činjenica koje bi svatko trebao znati o ekonomiji
6. Primarna uloga poreza nije finansiranje javne potrošnje
Kad je riječ o porezima najčešće se smatra da je jedina uloga poreza da financira javnu potrošnju. Država prikuplja novac tako što ga porezima uzima od privatnog sektora, a prikupljeni novac se potom koristi za javnu potrošnju. Ukoliko je iznos prikupljenog poreza veći od državne potrošnje, državni proračun je ostvario suficit, a ukoliko je manji ostvario je deficit i država mora izdati obveznice (posuditi novac) kako bi nadoknadila manjak sredstava u proračunu. Uloga poreza u konktestu nametnutih ograničenja je financiranje javne potrošnje, ali primarna uloga poreza je da osigura potražnju za nacionalnom valutom.
Novac od 70-ih godina prošlog stoljeća i ukidanja zlatnog standarda nema pokriće u zlatu. Zašto onda svi unutar ekonomije prihvaćaju određenu valutu (koja nema nikakvu intrinzičnu vrijednost) kao sredstvo plaćanja? Odgovor je: zbog poreza. Valuta suverene države glavni je i najčešće jedini način za plaćanje poreza. Kako bi izbjegli negativne posljedice neplaćanja poreza (koje uključuju i boravak u zatvoru) porezni obveznici moraju doći u posjed nacionalne valute sudjelovanjem u ekonomskim aktivnostima. Kolonijalna Afrika je najbolji primjer za to. Monetizacija afričkih ekonomija odvijala se nametanjem poreznih obveza. Najvažniji cilj kolonijalne politike nametanja poreza u afričkim zemljama bio je prisiliti Afrikance da prodaju svoj rad u zamjenu za plaće denominirane u valuti kolonizatora kako bi se moglo stvoriti novo tržište za europske proizvode.
Druga vrlo bitna uloga poreza je ograničavanje inflacije. Oporezivanje omogućava transfer resursa iz privatnog u javni sektor bez stvaranja inflacije. Oduzimanjem kupovne moći privatnom sektoru, država stvara prostor za kupovinu dobara i usluga bez utjecaja na rast cijena. Porezi se mogu koristiti za ograničavanje i poticanje privatne potrošnje za vrijeme razdoblja inflacije i deflacije. Ukoliko je ekonomska aktivnost pojačana i potražnja je na granici proizvodnih kapaciteta, cijene roba i usluga rastu. Država može olakšati inflatorni pritisak dizanjem poreza te na taj način ograničiti privatnu potrošnju. Kad je ekonomska aktivnost slaba, država može sniziti poreze te potaknuti privatnu potrošnju.
Zanimljiva, ali za mnoge šokantna činjenica je da oporezivanje ne treba primjenjivati kako bi država mogla izvršavati novčane uplate. Suverena država, vlastitu valutu uvek može kreirati putem centralne banke. Prema principima funkcionalnog finansiranja definisanim od strane kejnezijanskih ekonomista, o oporezivanju možemo donositi sud samo na temelju njegovih posledica. Dve glavne posljedice poreza su: porezni obveznik ima manje novca za trošenje, a država ima više. Druga posljedica se može postići državnom emisijom novca stoga je samo prva posljedica značajna. Oporezivanje bi stoga trebalo biti nametnuto samo onda kada je poželjno da porezni obveznici imaju manje novca za trošiti, primjerice kada bi inače trošili toliko da bi izazvali inflaciju.
Srećan put će vam uskoro poželeti “SMART KONTROLA”
Piše: Ljiljana Tatić
Putnik, gradjanin sveta, čovek koji je željan slobode u 21. veku ima visoka očekivanja kada je u pitanju efikasnost i ima nisku toleranciju za prepreke njegovoj globalnoj mobilnosti. To su detektovali i u Svetskom ekonomskom forumu i napisali smernicu za razvoj svetskog biznisa. Da vidimo o čemu se radi.
Na žalost, putna infrastrukturia i birokratija su bile predominantne u 20. veku kaže se u tekstu. Taj pritisak na putnike i kontrola, to je nešto što je posebno uočljivo na aerodromima prilikom čekiranja ali i u procesu za dobijanje putnih viza. Tačno jer ako se vratimo na početak 20.og veka , videćemo da tada, za putnike nisu postojali ni granične barijere ni vize. Niko nije nikom mogao da zabrani da putuje iz jedne zemlje u drugu.
Ali zato, kad pogledamo podatke iz 2013-te godine vidimo da putne destinacije u svetu zahtevaju u proseku od dve trećine svetske populacije da…
MMF: Islandjani su bili u pravu što su uradili sve suprotno od onoga što smo tražili
Skoro tri godine vlade evropskih zemalja, služeći finansijsku i ekonomsku elitu, uveravaju svoje građane kako će uspeti popraviti katastrofalnu situaciju koju su sami uzrokovali svojim pogrešnim odlukama. Uporno tvrde kako je nužno plaćati parazitske kamate na obveznice i trpeti oštre mere štednje po svaku cenu, te kako ne postoji drugi način za izlazak iz krize.
Nakon tri godine recesije, Grčki se dugovi uvećavaju, a njena privreda je razorena do temelja. Velika Britanija, Španija i Italija se nalaze u bezizlaznoj situaciji i čak štaviše njihove vlade sadistički nameću mere štednje, i njihov dug sve više raste. Irska i Portugalija se nalaze u skoro identičnoj situaciji.
Mediji su preneli „mea culpa“ Trojke (EU/ESB/MMF), koja je priznala da je grešila svo vreme, te kako su pristup Islanda i njegove odluke bili ispravni od samog početka. Radi se o najvećem priznanju greške u istoriji ekonomije. Continue reading
A wave of innovation is driving a dramatic shift in the way we make payments.
In this presentation, we highlight the most important trends fueling the changes: the rise of payment apps, mobile registers, e-commerce, and the decline of cash and checks. We also show where the payments industry is headed. Many of the slides are based on charts exclusive to BI Intelligence.
I was watching this CNBC video with Chase’s Chief Economist Anthony Chan who cites three reasons why he thinks Europe is struggling:
1. Q1 weather in Europe hurting Q2 numbers.
2. Negative sentiment.
3. A lack of ECB action.
I don’t know about all of that. Those sort of sound like lame reasons for the lagging growth (no offense to Mr. Chan). I have three reasons of my own:
1. A flawed currency union.
2. A flawed currency union.
3. A flawed currency union. Continue reading
TS IMPERIAL - BANKING NEWSLETTER 