Svetska ekonomija je na putu prema novoj finansijskoj krizi

Iz MMF-ove perspektive evrozona predstavlja najveći rizik za svetsku ekonomiju

James Meadway: Sledeća globalna financijska kriza – ne ako, nego kada

B. Tomić
Izvještaji iz proteklih nekoliko tjedana ukazuju na to da je svetska ekonomija na putu prema novoj finansijskoj krizi. Globalna razina duga viša je nego 2008., a siromašne zemlje su predvodnice u stvaranju duga. Daleko od toga da bude na sigurnom, Velika Britanija je opasno izložena mogućim krizama u ostatku sveta, dok u isto vreme ima vlastite probleme.

Najnovija MMF-ova predviđanja iz publikacije World Economic Outlook ocrtavaju tmurnu sliku usporenog rasta širom sveta. Čak i mainstream ekonomisti poput bivšeg američkog ministra finansija Larry Summners-a govore o ozbiljnoj „sekularnoj stagnaciji“ – ideji prema kojoj su razvijene ekonomije u trajnom padu.

Iz MMF-ove perspektive evrozona predstavlja najveći rizik za svetsku ekonomiju. Takođe je naznačeno i usporavanje rasta u vodećim manje razvijenim zemljama poput Brazila i Rusije.

Uprkos svemu tome, finansijska tržišta bujaju. Američki Dow Jones indeks cena deonica ove godine dosegao je rekordne visine. Međutim, kako MMF ističe u „Global Financial Stability Review-u“ raste zabrinutost zbog ekspanzije ‘shadow banking’ sistema. ‘Shadow banking’ se odnosi na splet nereguliranih i izvanbilansnih aktivnosti koje poduzimaju finansijske institucije. Ove izvanbilansne aktivnosti oponašaju konvencionalni bankarski sistem, te omogućuju (primjerice) plasiranje kredita te trgovinu finansijskom imovinom, ali bez uobičajenih pravila i regulacija koja se primenjuju na regularno bankarstvo. Shadow bankarske institucije su najčešće smeštene u porezkim oazama.Pre poslednjeg pada, američki ‘shadow banking’ sistem bio je otprilike 2 i pol puta veći od konvencionalnog bankarskog sistema. U Velikoj Britaniji ‘shadow banking’ sistem manji je od konvencionalnog, no bez obzira na to svejedno je ‘težak’ oko 400 posto BDP-a. Globalno je oko 70 000 milijardi dolara finansijske imovine pohranjeno u bankama iz senke. Reč je o iznosu ekvivalentnom polovini imovine banaka u svijetu.

‘Shadow banking’ je problematičan zato što je izvan kontrole javnosti, a uz to je i vrlo kompleksan. Raste kao rezultat izbegavanja regulacija od strane finansijskih institucija i ‘hedge’ fondova koji na taj način žele ostvariti visoke povrate na investicije u što kraćem vremenu. Sve do izbijanja krize 2007-08, konvencionalne banke koristile su ga za plasiranje hipotekarnih kredita klijentima, a potom i za upravljanje tim kreditima. Ove veze sa konvencionalnim finansijskim sistemom za vreme krize srušile su i ostatak finansijskog sistema u trenutku kad je ‘shadow banking’ doživio kolaps.

‘Shadow banking’ sistem od tada se oporavio zahvaljujući ultra niskim kamatnim stopama i korištenjem kvantitativnog popuštanja (eng. quantitative easing) od strane država diljem sveta. Niske kamatne stope smanjile su stope povrata na investicije te prisilile finansijska tržišta da traže investicije sa većom stopom povrata. Kvantitativno popuštanje koje se odnosi na izdavanje novca od strane centralnih banaka omogućilo je privatnim bankama igranje s velikim novčanim sumama. A (minimalni) novi propisi bacili su finansijske institucije u potragu za rupama u regulativi. Kvantitativno popuštanje i niske kamatne stope trebale su potaknuti ekonomsku aktivnost u stvarnom svetu. Finansijski propisi trebalo je da zaustave rizično ponašanje. Svaka od ovih mera sada proizvodi upravo suprotan učinak. U međuvremenu, pokušaji otplaćivanja duga sami po sebi uništavaju rast tako što preusmjeravaju novac iz proizvodnih investicija.

Ovogodišnji Geneva Report objavljen od strane Centra za istraživanje ekonomske politike ističe generalnu zabrinutost. Od 2008., ukupan iznos duga diljem sveta u usporedbi sa globalnim BDP-om porastao je za 38 postotnih bodova, na 212 % – bez duga finansijskih institucija, što znači izuzimanje ‘shadow banking’ sistema. Stvaranje duga općenito je usporeno u zemljama sa visokim dohotkom, ali sada ubrzava u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom koje predvodi Kina. Kineski vanjski dug – dug prema onima koji su negdje drugdje u svijetu – porastao je za 50 posto u prošloj godini. No, i druge velike zemlje srednjeg dohotka poput Turske, takođe ostvaruju visok rast zaduženosti.

Drugim rečima, zemlje niskog dohotka upravo prolaze kroz scenario koji su prošle zemlje visokog dohotka u prvom desetljeću 21. stoleća, stvaranje dugova trenutno je odgovorno za proces rasta. Stvaranje duga dugoročno ne može biti ispred ekonomskog rasta budući da se dugovi moraju otplatiti s kamatom. Ekonomski rast donosi dodatna sredstva potrebna za plaćanje kamate. Ukoliko tih sredstava nema, sistem se urušava, kao što smo to već videli u zemljama sa visokim dohotkom tokom 2007-08., kada je velik broj neotplaćenih dugova srušio svetsku ekonomiju.

Velika Britanija je posebno izložena. Pokušaji koalicije da otplate dio javnog duga su neslavno propali, a George Osborne je posudio više u 4 godine nego laburisti u 13 godina. Za to vrijeme, većina je osjetila pad realnih prihoda, a povećanje duga privatnog sektora (kreditne kartice i hipoteke) pomaže održati “oporavak”.

Britanski financijski sistem ima ukupne obveze od nešto više od 1300 % BDP-a i vrlo je internacionaliziran što znači da je ranjiv te izložen riziku bilo gde u svetu. Primjerice, britanske banke koje predvodi HBSC posudile su Kini više od bilo koje druge strane banke. Nakon spašavanja banaka iz 2008. razvilo se očekivanje da će ukoliko nešto krene po zlu, troškove rizika snositi društvo.

Situacija će se stabilizovati ukoliko se vratimo održivom razvoju (ostavljajući po strani njegove posledice na okolinu). No, to se ne očekuje. Verovatniji je proces značajnog otpisa dugova koji nagoveštava Wonga (britanska kompanija koja daje kratkoročne kredite op.a) sa svojim nedavnim potezima. Ključno pitanje biće upravljanje tim procesom na način da društvo bude zaštićeno. advance.hr

Advertisements

One thought on “Svetska ekonomija je na putu prema novoj finansijskoj krizi

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s